Zidovi

Društvo, Ostalo

Berlinski zid bio je najpoznatiji simbol hladnoga rata. Sagrađen je kako bi spriječio istočne Nijemce da iz „komunističkog raja“ pobjegnu na zapad. Ta smjesa betona i željeza što je fizički dijelila Berlin odavno je srušena.
Pad Berlinskoga zida stvorio je pretpostavke za stvaranje nove ujedinjene Europe.

U toj novo stvorenoj ujedinjenoj Europi, odnosno Europskoj Uniji prioriteti su bili ukidanja svih vrsta carina, kontrola i granica.
O zidovima više nitko nije ni razmišljao a malo tko je mogao i zamisliti da ćemo u 21 stoljeću po Europi opet graditi ograde i zidove.
Trend gradnje zidova i ograda već prisutan svuda u svijetu stigao je i u Europu.

Kod domaće javnosti sasvim očekivano najviše medijske pažnje izazvao je Mađarska zid/ograda sagrađena prvo na granici s Srbijom a sada i na granici s Hrvatskom. Interes domaće javnosti je razumljiv stoga što Mađarska ograda direktno utječe na broj imigranata koji će ući u Hrvatsku te načine na koji će se ti imigranti prevesti do Njemačke.

Samu gradnju žičane ograde na Mađarsko – Srbijanskoj i Mađarsko –  Hrvatskoj granici kritizirali su mnogi Europski dužnosnici i političari.
Ali Orban unatoč tome što je najviše kritiziran nije jedini političar koji daje graditi zidove  i ograde po Europi.
Bugarske i Grčke vlasti su također na dijelovima svojih granica s Turskom izgradile ili planiraju graditi zidove.
Kao što to čini i Mađarska tako isto Grčka i Bugarska gradnju zidova pravdaju zaštitom svojih zemalja od navale ilegalnih imigranta i izbjeglica s Bliskoga Istoka.

Lako je kritizirati Orbana ali stvari glede gradnje ograda i zidova puno su kompliciranije i veće od samoga Orbana i Mađarske kao relativno malene i na svjetskoj razini nevažne zemlje.
Dok svijet kritizira Orbanovu žičanu ogradu na granici s Srbijom i Hrvatskom šuti na mnogo veće i važnije zidove sagrađene svuda po svijetu.

Naime Amerika koja se voli hvaliti time da je najdemokratičnija zemlja na svijet odavno je sagradila zid duž Američko – Meksičke granice.
Američki saveznik na Bliskom Istoku, Izrael također je sagradio zid kao bi fizički razdvojio Izraelce od Palestinaca
Naftom bogata Saudijska Arabija sagradila je zid duž Saudijsko -. Iračke granice a sada planira i graditi zid duž granice s Jemenom, kojega inače već sedam mjeseci bombardira.

Svi ovi zidovi što niknu po Europi i svijetu grade se kako bi spriječili nekontrolirani priliv ilegalnih imigranata i izbjeglica  ( Mađarska, Bugarska, Grčka, Amerika, Saudijska Arabija) ili pak zbog sigurnosnih razloga zaštite građana od stranaca i potencijalnih terorista ( Izrael, Saudijska Arabija, )

Činjenica da moramo graditi zidove i ograde  kako bi silom spriječili ilegalne imigracije govori nam da u svijetu i dalje postoje velike podijele i da su potrebne radikalne mjere kako bi se te podijele sačuvale.

Vratimo se sada na gore spomenuti Berlinski zid.
Kao što smo rekli na početku, Berlinski zid bio je simbol hladnoga rata, ali kao simbol hladnoga rata on je istovremeno i oslikavao duh svoga vremena, odnosno svjedočio je  podijeli svijeta na dva suprotstavljena bloka kapitalizam i komunizam.

Ovi novo sagrađeni zidovi 21 stoljeća isto tako oslikavaju duh našega vremena te simboliziraju podjelu svijeta na one koje imaju i one koje nemaju. Oni su fizički dokaz sve većih ekonomskih nejednakosti između bogatih i siromašnih zemalja te bogatih i siromašnih ljudi.
Kako razlike između bogatih i siromašnih ljudi postaju sve veće tako i mjere za očuvanje tih razlika prirodno postaju sve radikalnije.

I zato nemojte misliti da se zidovi grade samo na državnim granicama, ti zidovi na granicama su samo najveći, najpoznatiji te se stoga o njima najviše piše. Grade se zidovi i unutar gradova samo o tome se puno ne piše. Grade se ili su sagrađeni primjerice u mnogim američkim gradovima ili oko Brazilskih favela  kako bi odvojili bogate četvrti od siromašnih, dakle kako bi odvojili one koji imaju od onih koji nemaju.

Jer imamo na jednoj strani one što imaju, oni žele očuvati svoje i na neki način oni se boje onih što nemaju, jer znaju da će ovi što nemaju prije ili kasnije nešto od njih tražiti.
Zato se Europljani djelomično i boje imigranata, zato su Amerikanci i sagradili zid na granici s Meksikom i zato ti zidovi i ograde, što se grade, često imaju podršku domaće javnosti.

Ilegalne imigracije već sada postaju jedan od najvećih problema s kojima se bogate zemlje suočavaju.
Nikakav politički dogovor između lidera država neće u potpunosti spriječiti siromahe iz Afrike, Bliskog Istoka i Azije da se zapute prema bogatoj Europi.
Politički dogovor samo može ublažiti priliv ilegalnih imigranata ali ne ga i u potpunosti spriječiti.

Stoga je za pretpostaviti da će ovi novo sagrađeni zidovi trajati najmanje kao i onaj Berlinski.
Da bi se ovi novi zidovi srušili potrebno je riješiti probleme velikih ekonomskih nejednakosti jer su ti problemi na kraju i stvorili potrebu da se ograde i zidovi grade svuda po Europi i svijetu.

A da bi riješili nejednakosti moramo početi raditi na sebi te uklanjati zidove što u obliku neznanja, predrasuda, nerazumijevanja i pohlepe postoje isključivo u našim glavama.
Ti zidovi što postoje u našim glavama, njih je najteže srušiti, oni su oduvijek bili najveći problem a bojim se da će tako i ostati u našoj bližoj budućnosti.

Ljudi se na svašta naviku , naviknuti će se i na zidove i ograde u susjedstvu, samo sa stajališta pojedinca, treba se nadati da ćemo se naći s one duge,  bolje strane zida.

Comments

comments